Analiza: "Trump Balkana" više ne krije svoj cilj

"Pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti je naš politički cilj".

Kako piše TVP World, ovom izjavom u Banjoj Luci ove sedmice Milorad Dodik je odbacio svaku pretpostavku da je njegov projekat vezan za autonomiju unutar Bosne i Hercegovine i jasno stavio do znanja da je krajnji cilj nezavisnost. Bosna i Hercegovina je, dodao je, "nepovratno uništena".

U tekstu se zatim objašnjava kako je Dodik formalno smijenjen s funkcije predsjednika entiteta nakon sudske presude zbog nepoštovanja međunarodnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ali se navodi da on "i dalje djeluje kao predsjednik iz sjene".

Dana 8. februara 2026. godine Siniša Karan, blizak Dodikov saveznik i bivši ministar unutrašnjih poslova, pobijedio je na ponovljenim vanrednim predsjedničkim izborima kao kandidat Dodikovog SNSD-a, nakon ponavljanja izbora izazvanog nepravilnostima na glasanju u novembru 2025. godine.

"Međutim, stvarna vlast i dalje ostaje u Dodikovim rukama i u rukama njegove stranke, čime on ostaje faktički predsjednik Republike Srpske iz sjene. Vladajući putem lojalista i stranačkih struktura, nastavlja s dugotrajnim projektom postepenog razdvajanja", navodi se.

Zatim se postavlja pitanje "može li BiH opstati kao država", te "da li Sjedinjene Američke Države još namjeravaju braniti mirovni sporazum koji su nekada nametnule".

Dodik više svoj projekat ne predstavlja samo kao srpski nacionalizam. On ga sve više obavija retorikom MAGA pokreta, predstavljajući Republiku Srpsku kao žrtvu "globalističkog" pritiska i prikazujući bosanske Srbe kao kršćane pod pritiskom muslimana.

"Oponašajući retoriku Donalda Trumpa "America First" vlastitom porukom "Republika Srpska na prvom mjestu", Dodik pokušava secesiju predstaviti ne kao balkansku fragmentaciju, već kao dio globalnog otpora posthladnoratovskom poretku", navodi se.

Kako je Dodik naučio koristiti sistem

U tekstu se navodi da sistem uspostavljen nakon rata u BiH "nikada nije bio elegantan":

"Bio je to prekid vatre pretvoren u ustav, osmišljen da spriječi novi rat, a ne da osigura efikasno upravljanje državom".

Zatim se citira analitičar Jasmin Mujanović, koji je naveo da BiH ima "sklonost ka stalnim krizama, potaknuta disfunkcionalnim političkim aparatom koji dijeli vlast, ali ne uspijeva osigurati upravljanje".

Upravo tu strukturnu slabost Dodik je naučio koristiti.

U analizi se objašnjava da Dodikova strategija nije bila dramatično proglašenje nezavisnosti, nego postepeno potkopavanje državnih institucija-

Narodna skupština Republike Srpske godinama usvaja zakone kojima odbija priznati odluke Ustavnog suda BiH i autoritet visokog predstavnika Christiana Schmidta, iako je upozoreno da je neprovođenje tih odluka krivično djelo. Državne pravosudne i policijske institucije sve češće nailaze na blokade unutar Republike Srpske, dok su pokretane inicijative za zabranu djelovanja državnih istražnih tijela, formiranje entitetske granične službe i uspostavljanje paralelnog pravosudnog sistema.

Ističe se da je sigurnosni sektor ključan dio te strategije: Policija Republike Srpske dodatno je ojačana, uključujući saradnju s Mađarskom. Nakon presude Suda BiH protiv Dodika 2025. godine, vlasti su oklijevale da pokušaju njegovo hapšenje zbog straha od sukoba, dok je policija Republike Srpske zaprijetila upotrebom sile.

Proces administrativnog razdvajanja nastavljen je kroz zakon o "stranim agentima", obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske i pozive srpskim zvaničnicima da napuste državne institucije. Iako granice formalno ostaju iste, funkcionisanje zajedničke države sve je više osporeno.

Poravnanje s MAGA politikom

Godinama su Sjedinjene Američke Države uvodile sankcije Dodiku zbog korupcije i podrivanja Dejtonskog sporazuma.

Međutim, u oktobru prošle godine administracija Donalda Trumpa ukinula je te sankcije nakon što je Dodik pristao formalno se povući s predsjedničke funkcije i ukinuti određene zakone. Evropski zvaničnici taj potez su vidjeli kao slabljenje zapadnog jedinstva. Američka senatorica Jeanne Shaheen kritikovala je odluku, ističući da Dodik "koristi secesionističku retoriku i podriva integritet Dejtonskog sporazuma".

Dodik nije skrivao političku orijentaciju. Tokom nedavne posjete Washingtonu rekao je da ima "velika očekivanja" od predsjednika Donalda Trumpa.

"Kada kaže Amerika na prvom mjestu, to nas ohrabruje da kažemo Republika Srpska na prvom mjestu", rekao je za Financial Times.

U analizi se navodi da Dodik bosanske Srbe prikazuje kao kršćane pod prijetnjom i svoju političku borbu predstavlja kao otpor "globalističkoj liberalnoj eliti":

"Lobisti bliski MAGA pokretu, koji rade za Dodika, predstavljaju ga kao balkanski ekvivalent Trumpa - nacionalističkog lidera kojeg progone neprijateljske institucije".

Signali iz Washingtona dodatno su ojačali takav narativ. Zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau izjavio je na obilježavanju 30. godišnjice Dejtona da Sjedinjene Države "nisu zainteresirane za nametanje vizije društva koja odražava preferencije udaljenih birokrata i uskih aktivističkih grupa", što je u Sarajevu široko protumačeno kao povlačenje od odlučne primjene Dejtonskog sporazuma.

Odluka Trumpove administracije da ukine sankcije Dodiku i desetinama njegovih saveznika, nakon čega su uslijedili njegovi sastanci s visokim republikanskim zvaničnicima u Washingtonu, u Republici Srpskoj je protumačena kao signal da je Bijela kuća spremna tretirati Dodika kao legitimnog partnera.

"Čini se da Dodik računa na to da administracija skeptična prema liberalnom izgradnji država i sklona izbjegavanju međunarodnih angažmana neće odlučno intervenirati kako bi očuvala složen sistem podjele vlasti na Balkanu", navodi se.

Opasan test

Ključno pitanje koje se postavlja je da li to znači da postoji mogućnost rata?

Ne nužno. Misija EUFOR Althea i dalje je prisutna na terenu. Evropska unija više puta je naglasila da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine nije predmet pregovora, a visoki evropski zvaničnici upozorili su da bi svaki pokušaj razbijanja države bio neprihvatljiv. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pruža retoričku podršku, ali zasad izbjegava otvorenu podršku secesiji.

Ocjenjuje se da potpuni povratak u devedesete godine nije vjerovatan.

Međutim, veći rizik leži u pogrešnim procjenama - protestu koji preraste u nasilje ili sukobu paralelnih sigurnosnih struktura.

Na kraju analize se ističe upozorenje:

"Bosna i Hercegovina još nije kolabirala. Porezi se i dalje prikupljaju, centralna banka funkcioniše, izbori se održavaju. Ipak, dijelovi njenog ustavnog poretka više ne djeluju nesmetano na cijeloj teritoriji države.

Dodikova najnovija izjava predstavlja test može li se postdejtonski poredak postepeno urušavati bez odlučne reakcije Sjedinjenih Američkih Država".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad